Dana 18. veljače 2026. održana je 2. Regionalna konferencija projekta CAMPUS – Climate Adaptation Plans for UNESCO Sites (ID: ITHR0200358), čiji je domaćin bilo IUAV Sveučilište u Veneciji. Konferencija je okupila projektne partnere, predstavnike institucija i stručnjake za upravljanje lokalitetima svjetske baštine UNESCO-a, s ciljem predstavljanja metodologija i prvih rezultata u izradi Planova prilagodbe klimatskim promjenama (CAP) za UNESCO lokalitete na području Italije i Hrvatske.
Konferenciju je otvorio profesor Paolo Trovò, naglasivši kako klimatske promjene više ne mogu biti promatrane kao zasebno pitanje, već ih je potrebno integrirati u UNESCO planove upravljanja, dok je na uvodnom predavanju, Katia Basili, viša stručnjakinja za zaštitu i upravljanje svjetskom baštinom, istaknula potrebu prelaska s faze osvještavanja klimatskih rizika na sustavnu provedbu mjera unutar upravljačkih okvira. Kao primjeri dobre prakse predstavljeni su lokaliteti Ferrara, Vicenza i Palladian Villas of the Veneto, gdje je integracija klimatskih pitanja dodatno ojačala upravljanje lokalitetima.
Tijekom konferencije projekt CAMPUS predstavljen je kao proces koji povezuje analizu klimatskih rizika s operativnim planiranjem, kroz nekoliko komponenti: procjenu rizika i ranjivosti, razvoj CAP planova te definiranje konkretnih mjera i pilot-aktivnosti.
Tim sa IUAV Sveučilišta u Veneciji predstavio je metodologiju procjene višestrukih klimatskih rizika razvijenu u okviru projekta, koja kombinira analize opasnosti, izloženosti i ranjivosti. Metodologija je primijenjena na nekoliko UNESCO lokaliteta, uključujući lokacije kao što su: Ferrara i Delta rijeke Po, Svetište Monte Sant'Angelo, Trogir, Starogradsko polje na Hvaru te Nacionalni park Plitvička jezera.
Poseban naglasak stavljen je i na tzv. Living Labove, odnosno radionice koje uključuju lokalne dionike u procesu planiranja. U Ferrara-i su tri radionice rezultirale s oko 80 prijedloga mjera prilagodbe, dok će inicijativa “Future Keepers” dodatno uključiti mlade u aktivnosti očuvanja iznimne univerzalne vrijednosti UNESCO lokaliteta.
U okviru projekta izrađen je i nacrt CAP plana za Ferrara-u, koji uključuje 61 mjeru prilagodbe i sustav praćenja do 2031. godine, dok se dodatne analize u području Delta rijeke Po bave problemima slijeganja tla, zaslanjivanja i obalnih poplava.
Za hrvatske lokalitete, studije provedene u Trogiru i na području Starogradskog polja na Hvaru, ukazale su na porast temperatura i povećane rizike od poplava, pri čemu je približno 38 % stanovnika i 39 % baštinskih dobara izloženo tim rizicima.
Sudjelovanje LIRA-e, zajedno s pridruženim partnerom NP Plitvička jezera i dionikom iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Ličko-senjske županije, potvrđuje važnost međuinstitucionalne suradnje u razvoju mjera prilagodbe klimatskim promjenama te doprinos očuvanju jedinstvene prirodne baštine Nacionalnog parka Plitvička jezera za buduće generacije.
Više informacija o projektu i aktivnostima dostupno je i na službenoj stranici projekta:
🌐 https://www.italy-croatia.eu/web/campus
