Kroz održivi sustav (na)učiti kako smanjiti otpad od hrane i negativne učinke na okoliš i planet općenito (ponajviše emisiju ugljičnog dioksida u proizvodnim procesima), glavni je cilj aktivnosti u sklopu ECOFOODCYCLE tjedna u Gospiću. Nakon kulinarskog showa na središnjem gradskom trgu gdje je sudionicima projekta i Gospićanima pokazano koliko je potrebno malo truda i volje da učinimo mnogo i pritom ponešto uštedimo za kućni budžet, uslijedio je prekogranični više-dionički projektni dan bogat aktivnostima.
U zgradi Razvojnog centra Ličko-senjske županije, gdje je smješten i vodeći partner projekta Javna ustanova Razvojna agencija Ličko-senjske županije, u dopodnevnim je satima bilo užurbano. Prisutnima na projektnom sastanku i onima koji su se pridružili virtualno – približeni su ciljevi, aktivnosti i rezultati projekta ECOFOODCYCLE, pilot aktivnost koju u sklopu projekta provodi Lira, dobra praksa na području Gospića i ono što je bilo najzanimljivije, održane su praktične radionice za sudionike sastanka na kojima su se i sami okušali u proizvodnim aktivnostima koje su ustrojene tako da ili koriste „otpadne“ sirovine, te nimalo ili što manje otpada ili čak da tzv. „otpadu“ dodaju novi vrijednost i uspješno ga plasiraju na tržište.
Međunarodna i višesektorska suradnja – ključ uspjeha u ostvarenju projektnih ciljeva
Marina Rukavina, viša savjetnica za pripremu i provedbu programa i projekata, nakon pozdravnoga je govora, ukratko govorila o problemu koji je odavno globalan, ne tiče se samo proizvodnje hrane, nego i društva i ekonomije uopće. Stoga su i odabrali holistički pristup, odnosno fokus na svim segmentima da bi uspjeh bio potpun(iji). Odnosi se to na edukaciju, razmjenu iskustava i primjere dobre prakse, a to je najbolje – pokazalo se – kroz međunarodnu suradnju. I problem je “prekogranični” zbog prirodnih zakonitosti.
- Otpad hrane nije samo problem industrije, nego i kućanstava. Malim se aktivnostima dolazi do održivih trajnih rješenja – istaknula je Rukavina.
Svjesni da se onečišćenje ne može spriječiti, ali se može smanjiti osvijestimo li da je uistinu “pet do dvanaest” i da djelovati moramo svi i odmah, za pomoć su se obratili i lokalnim vlastima i tvrtkama i visokoobrazovnim ustanovama te stručnjacima različitih profila. Problem treba osvijestiti i osvijetliti, ali i naučeno primijeniti. Izazova je mnogo, ponajviše u obrazovnim programima, kojih je – premalo. I bioraznolikost, podrška ekosustavima – nešto je što se ne smije zanemariti, kao ni pojedinci u zajednici, mali poduzetnici, obrtnici, obiteljska gospodarstva… Lokalna politika i vlast nisu jedini na koje treba adresirati problem i od kojih treba tražiti pomoć želi li se prakticirati model kružne ekonomije, ali i razvitak u svakom smislu, jer su važni dionici i lokalni farmeri, stručnjaci, obrazovni sustav…
Tehnologija i znanje kroz Zero Waste Innovation Lab na raspolaganju malim poduzetnicima Ličko-senjske županije
U postizanju ciljeva važna je LIRA-i i podrška Razvojnog centra Ličko-senjske županije, na čijem je čelu ravnatelj Mile Milković. Pod motom “Ništa se ne baca, sve se cijeni” – pokrenut je u Gospiću (u sklopu projekta ECOFOODCYCLE) ZERO WASTE INNOVATION LAB - koji je na raspolaganju lokalnom stanovništvu, ne bi li naučili i iskušali kako od ostataka/nusproizvoda voća i povrća dodanom vrijednošću dobiti inovativan i tržišno konkurentan proizvod.
Zašto Gospić – na to je pitanje ravnatelj Milković odgovorio vrlo jasno i konkretno: Lika je regija u kojoj je neophodno jačati zelenu tranziciju i stvarati trajne lokalne vrijednosti. Ciljane su skupine obiteljska gospodarstva, obrtnici i mali i srednji poduzetnici, a pritom je važno pratiti i mjeriti postignute rezultate, želi li se stvoriti neka trajna znanja, usvojiti protokole… ali i povećati vidljivost, upravo radi popularizacije tematike.
U laboratoriju su četiri proizvodne linije za preradu koštica šljive, suhih ostataka (ljuske), neprehrambene biomase, za selekciju voća i povrća, od čega se dobiju ulja upotrebljiva u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, hrana za životinje, masa za tehničku uporabu (peleti za grijanje, materijal za izolaciju u gradnji).
Benefiti za zajednicu su višestruki, od razvoja novih vještina, podizanja svijesti o važnosti smanjenja otpada, do jačanja lokalnog identiteta. Za gospodarstvo to znači manje gubitke, inovacije, nove vrijednosti.
Iz Mušaluka do cijele Hrvatske: lokalna priča o uspjehu s “otpadnim” sirovinama
Upravo inovativnost ono je što je cijeloj Hrvatskoj pokazala Nikolina Perša, ime koje stoji iza brenda Smočnica, koji uključuje snack pločice Pločka i granole u čak pet različitih okusa. Danas uspješno ime na sceni mladih poduzetnika, Nikolina je svoj trnoviti put započela prije više od pet godina, vrativši se u rodnu Liku nakon studija i kratkog rada u turizmu. Imala je volju, motivaciju i upornost, želju da nešto pokrene za sebe i svoju zajednicu, za koju je vjerovala da je pravi izbor.
Zahvaljujući obitelji, iza nje je sada više od 15 godina iskustva u pčelarstvu i to joj je bilo itekako od pomoći kada je pokretala i razvijala svoju poduzetničku ideju. Brzo je ta ideja od skice na papiru poprimila konkretne obrise, jer Nikolina nije gubila vrijeme.
Iako je blokirala i paralizirala cijeli svijet, pandemija je bila „pokretač“ u Nikolininom slučaju, jer nije željela stagnirati. U to je vrijeme njena obitelj imala velike količine neprodanog meda (jer brojne pčele iz čak 150 košnica marljivo rade), koji je na vrijednosti gubio svaki dan. I brzo joj je sinula ideja: kremasti med. Bio je to prvi proizvod koji je plasirala na tržište. Med joj je i danas – baza, posebice za Pločke.
U današnje je vrijeme na tržištu mnogo proizvoda koji se pod etiketom meda nude, iako se neki kvalitetom i podrijetlom umnogome razlikuju od ovog zdravog i hranjivog proizvoda. Srećom, Nikolina Perša o medu zna mnogo i dostupan joj je kvalitetan i provjeren pčelinji proizvod.
Nijedan početak nije lak – prisjetila se Nikolina. Mnogo je izazova, od onih administrativnih, kreativnih, proizvodnih, marketinških, prodajnih – i sve ih svladava jedan po jedan. Za neke je u početku imala manje hrabrosti, danas se toga prisjeća sa smješkom.
Ukusno, prirodno, dostupno, zdravo, bez dodataka – ono je čime se vodi u proizvodnji i na što je posebno ponosna. Da je to dobar put i dobar poslovni plan, prepoznao je i HZZO dodijelivši joj poticaj koji je Nikolina pametno iskoristila.
Autentičnost je nešto što ju također resi, a što je prepoznao i trgovački lanac Spar, koji je kroz svoj program Startaj Hrvatsku u 6. ciklusu prepoznao Nikolinin poslovni plan kao uspješan (najuspješniji od prijavljenih), pogurao ga i zahvaljujući tomu, Pločke su danas na policama 140 Sparovih trgovina diljem Hrvatske.
Veliko hvala uputila je Razvojnom centru LSŽ-a, koji joj pruža mnogo i bez kojega bi do točke na kojoj je danas stigla puno kasnije, s puno više poteškoća… Oni joj pružaju stručnu pomoć savjetima i podrškom, povezivanjem s drugim poduzetnicima (programerima, računovođama…), ustupanjem poslovnog prostora, sufinanciranjem LSŽ-a. Za nju je neprocjenjivo to što su svi na jednom mjestu.
Odluku da se vrati u rodnu Liku nije požalila, jer ovo je regija s manje konkurencije, još uvijek se diči etiketom ekološke, pomoć institucija joj je osigurana, niži su troškovi i odličan je geoprometni položaj. Ipak, nije sve tako glatko, jer tržište je malo, problemi su sa zapošljavanjem, nema dobavljača, stanovništvo je slabije informirano, nerijetko skeptično, visoki su troškovi dostave…
Sve to Nikolina Perša svladava s puno uspjeha. Autentičnost je ono što ističe kao svoj adut, kako u proizvodnji, tako i u dizajnu i identitetu svog brenda.
Sudionici prekograničnog multi-dioničkog sastanka sami zasukali rukave, sušili voće i izrađivali Pločke
Raditi predano, posvećeno, u početku i bez rezultata, ali ne odustajati i iskoristiti svaku pomoć koja je dostupna i koja se nudi – mogao bi se u jednoj rečenici sažeti poslovni pa i životni put sjajne mlade Nikoline, čiji je primjer prepoznala i LIRA i predstavila ju kao primjer dobre prakse, koja objedinjuje mnogo toga čime se kroz ovaj projekt bave.
Uz „teoretski dio“ sastanka, veliko je zanimanje među sudionicima izazvao i praktični dio. Nije bilo onih koji nisu htjeli navući gumene rukavice i zaštitno odijelo i iskušati se u pripremi voća i povrća za isušivanje procesom liofilizacije. Vrhunac dana bila je priprema Pločki, pod vodstvom Nikoline Perše, gdje su sudionici pomogli u izradi jedne od brojnih pošiljki ukusnih energetskih pločica koje će uskoro završiti na policama Interspara, ali ako je po dosadašnjem uspjehu i motivaciji suditi, uskoro i brojnih drugih prodavaonica diljem Hrvatske.
